Psihosomatska bolest – Što nas zapravo muči?
Važno je napomenuti da je psihosomatska bolest složen problem, a uzrok može varirati od osobe do osobe. Za ispravnu dijagnozu i liječenje preporučuje se konzultacija s liječnikom. Evo nekoliko primjera kako može psihički problem utjecati na tjelesnu bolest.
Migrene: Osoba doživljava migrene jer osjeća veliki pritisak na svom poslu, što dovodi do osjećaja preopterećenosti i “pritiska” u glavi, može biti povezano i sa osjećajima krivnje.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS): Osoba ima IBS jer je često razdražljiva i lako se frustrira, što dovodi do probavnih problema, može biti i povezano sa neprihvačanje realiteta.
Astma: Osoba ima astmu jer ima problema s disanjem i izražavanjem, odražavajući osjećaj gušenja i prigušenosti, također je mogući problem strah od kontakta, bilo sa vanjskim svijetom ili sa drugom osobom.
Poremećaji kože (kao što je ekcem): Osoba ima ekcem jer se teško nosi sa svojim emocijama, što dovodi do iritacije kože i izbijanja, potisnute emocije.
Visoki krvni tlak: Osoba ima visok krvni tlak jer je pod stresom i ljutnjom, što dovodi do povišenog krvnog tlaka, potisnuta ljutnja i nezadovoljstvo.
Srčana bolest: Osoba ima srčanu bolest jer je pod jakim emocionalnim stresom i osjećajem nesretnosti, što dovodi do srčanih problema, potisnuta tuga.
Depresija: Osoba je depresivna jer ima problema s pronalaženjem radosti i ispunjenja u životu, što dovodi do osjećaja tuge i očaja, problemi sa riješavanjem problema.
Anksioznost: Osoba ima tjeskobu jer brine o svemu, što dovodi do osjećaja straha i nelagode, može biti i osječaj prevelike odgovornosti.
Nesanica: Osoba ima nesanicu jer ima problema s otpuštanjem briga i opuštanjem, što dovodi do poteškoća sa spavanjem, unutarnje dijete se ne može smiriti.
Kronična bol: Osoba doživljava kroničnu bol jer se teško nosi s emocionalnom boli i ima puno neriješenih sukoba, što dovodi do fizičke boli.
Umor: Osoba je cijelo vrijeme umorna jer nosi puno emocionalne prtljage i ima problema s pronalaženjem energije, što dovodi do umora, ako se radi o traumi, rad na traumi otpušta životnu energiju natrag u tijelo.
Reumatoidni artritis: Osoba ima reumatoidni artritis jer ima mnogo problema sa zglobovima i teško se kreće naprijed, što dovodi do bolova u zglobovima, također se nameče pitanje osječaja inferiornosti i nesvijesne potrebe po klanjanju (bol u koljenima).
Fibromijalgija: Osoba ima fibromijalgiju jer ima jake bolove u mišićima i mekim tkivima, što odražava neriješenu emocionalnu bol.
Psorijaza: Osoba ima psorijazu jer se teško nosi s promjenama, također su kožne bolesti često signal obrane pred kontaktom, naša koža je prvi kontakt sa vanjskim svijetom.
Panični poremećaj: Osoba ima panični poremećaj jer se teško nosi sa stresom i tjeskobom, što dovodi do napadaja panike, stres i tjeskoba nisu bili adekvatno izraženi u djetinjstvu.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP): Osoba ima OKP jer ima problema s otpuštanjem svojih briga i kontrolom svojih misli, što dovodi do kompulzivnog ponašanja, kontrolirati nešto izvana je signal ne imanja kontrole iznutra.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): Osoba ima PTSP jer se teško nosi s prošlim traumama i sjećanjima, što dovodi do osjećaja straha i tjeskobe, neprarađene traume i potisnute emocije.
Ulcerozni kolitis: Osoba ima ulcerozni kolitis jer ima problema s upravljanjem emocijama, što dovodi do probavnih problema, obično potisnuta ljutnja i bijes, također neizražavanje i nametnuta krivnja.
Crohnova bolest: Osoba ima Crohnovu bolest jer ima problema s prihvaćanjem stvari i otpuštanjem i/ili zadržavanje stvari i emocija. Potreba po regulaciji, što nemožemo zadržati?
Važno je napomenuti da se ovi opisi temelje na učenjima Rudigera Dahlkea i ne moraju odražavati stajališta medicinske zajednice ili psihologije. Osim toga, važno je konzultirati liječnika radi pravilne dijagnoze i liječenja.
*Ključne riječi: psihosomatika, psihosomatska bolest, psihosomatski simptomi, psihičke bolesti, tijelo i bolest
*Foto: GettyImages
*Kontakt: Dogovori termin
*Za firme: Kreativni Direktor
