Odugovlačenje, odgađanje, prokrestinacija
Prokrestinacija ili odugovlačenje, koje se često pogrešno shvaća kao manifestacija lijenosti, složen je obrazac ponašanja koji može biti ukorijenjen u različitim psihološkim i emocionalnim čimbenicima. Iako se može činiti kao puko izbjegavanje zadataka, ključno je prepoznati da odugovlačenje također može biti pokazatelj temeljnih izazova mentalnog zdravlja, posebno depresije.
Prokrastinacija se obično definira kao čin odgađanja ili odgađanja zadataka, čak i kada smo potpuno svjesni negativnih posljedica povezanih s takvim kašnjenjima. Tradicionalna gledišta često označavaju prokrastinatore kao lijene ili bez motivacije, ali pomnije ispitivanje otkriva nijansiraniju stvarnost. Odgađanje nije samo stvar volje ili motivacije; to je ponašanje na koje utječu različiti unutarnji i vanjski čimbenici.
Depresija, višestruko stanje mentalnog zdravlja, može duboko utjecati na sposobnost pojedinca da započne i dovrši zadatke. Jedan od znakovitih simptoma depresije je sveprisutni osjećaj beznađa i nedostatak interesa za aktivnosti koje su prije bile ugodne. Ovaj emocionalni teret može se proširiti na svakodnevne odgovornosti i zadatke, otežavajući osobama s depresijom prikupljanje energije i motivacije potrebne za njihovo rješavanje.
Odugovlačenje i depresija često stvaraju ciklus koji se sam ponavlja. Kada osobe s depresijom odugovlače, mogu privremeno ublažiti svoju nevolju izbjegavajući izvor svoje tjeskobe ili nelagode. Međutim, ova strategija izbjegavanja dugoročno samo pogoršava problem. Kako se zadaci gomilaju, a rokovi sve više, krivnja, sram i samokritičnost se pojačavaju, dodatno potičući depresivne osjećaje.
Nadalje, kognitivne distorzije koje se obično povezuju s depresijom, poput negativnog samogovora i perfekcionizma, mogu značajno pridonijeti odugovlačenju. Strah od neispunjavanja nevjerojatno visokih standarda ili uvjerenje da je netko nesposoban može paralizirati pojedince, sprječavajući ih da čak i pokušaju izvršavati zadatke.
U pokušaju da upravljaju svojim emocionalnim nemirom, osobe s depresijom mogu pribjeći različitim mehanizmima suočavanja, uključujući odugovlačenje. Odugovlačenje može poslužiti kao obrambeni mehanizam, omogućujući pojedincima da privremeno pobjegnu od ogromnog emocionalnog tereta povezanog s njihovim odgovornostima. Ovaj čin izbjegavanja može pružiti kratkotrajno olakšanje, ali u konačnici produžava ciklus depresije i odugovlačenja.
Razumijevanje da odugovlačenje može biti simptom skrivene depresije ključni je korak prema prekidanju kruga. Bavljenje odugovlačenjem kao samostalnim problemom bez razmatranja njegovih psiholoških korijena dugoročno može biti neučinkovito. Umjesto toga, ključan je sveobuhvatan pristup koji priznaje i bavi se emocionalnom i mentalnom dobrobiti pojedinaca.
Odgađanje nije samo znak lijenosti, već može biti i značajan pokazatelj problema s mentalnim zdravljem, osobito depresije. Prepoznavanje ove veze od vitalne je važnosti za pojedince koji žele prevladati odugovlačenje i poboljšati svoje opće blagostanje. Pristupi koji su usmjereni na rješavanje temeljnih uzroka odugovlačenja, kao što su terapija, suosjećanje sa samim sobom i kognitivno-bihevioralne strategije, mogu osobama s depresijom ponuditi alate koji su im potrebni da se oslobode iz iscrpljujućeg kruga odugovlačenja i poboljšaju svoje mentalno zdravlje.
*Ključne riječi: Odugovlačenje, prokrestinacija, depresija, gestalt psihoterapija, somatic experiencing terapija, psihoterapija zagreb
*Foto: GettyImages
*Kontakt: Dogovori termin
*Za firme: Kreativni Direktor
