Potisnuta ljutnja: otkrivanje puta do kronične bolesti
U složenoj paleti ljudskih emocija, ljutnja zauzima značajno mjesto. Često pogrešno shvaćena i stigmatizirana, ljutnja je prirodna i zdrava emocija koja služi kao vitalni signal za naše blagostanje. Međutim, kada pojedinci dosljedno potiskuju svoju ljutnju, posljedice se mogu proširiti daleko izvan područja emocionalnog nemira.
Ljutnja je, u svojoj biti, adaptivni odgovor na uočene prijetnje ili nepravde. Mobilizira resurse našeg tijela, priprema nas da se suočimo sa situacijom ili da je riješimo. Kada se prikladno izrazi, ljutnja može potaknuti samopouzdanje, postaviti granice i potaknuti promjenu. Međutim, društvo nas često uči da prigušimo ljutnju, smatrajući je nepoželjnom ili destruktivnom. Kao rezultat toga, pojedinci mogu naučiti potisnuti svoju ljutnju, što dovodi do niza neželjenih posljedica.
Jedan od najznačajnijih načina na koji potisnuta ljutnja može doprinijeti kroničnoj bolesti jest kronični stres koji stvara. Kad se ljutnja dosljedno potiskuje, ona ne nestaje; umjesto toga, gaji se ispod površine. Ova stalna emocionalna napetost pokreće tjelesnu reakciju na stres, oslobađajući hormone stresa poput kortizola. Produljena izloženost povišenim razinama kortizola povezana je s brojnim zdravstvenim problemima, uključujući visoki krvni tlak, kardiovaskularne bolesti i oslabljenu imunološku funkciju.
Razmotrimo osobu, sredovječnu ženu koja je provela većinu svog života potiskujući svoj bijes zbog društvenih očekivanja. Izbjegava sukob pod svaku cijenu, čak i kada je suočena sa situacijama koje je iskreno ljute. Tijekom godina razvija stalan visok krvni tlak, što njezin liječnik pripisuje stresu. Bez njezinog znanja, njezin potisnuti bijes tiho je pridonio njezinom sve lošijem zdravlju.
Potisnuti bijes također može potkopati emocionalno blagostanje, što dovodi do simptoma tjeskobe i depresije. Kad ljutnja ostane neizražena, može se transformirati u gorčinu, ljutnju ili opći osjećaj bespomoćnosti. Ta emocionalna stanja mogu narušiti samopouzdanje pojedinca i sveukupno mentalno zdravlje, stvarajući pogodno tlo za kronične psihološke probleme.
Na primjer, uspješan direktor, dosljedno potiskuje svoju frustraciju na poslu kako bi zadržao fasadu prisebnosti. S vremenom, njegov potisnuti bijes evoluira u duboko ukorijenjenu ogorčenost, koju svakodnevno nosi sa sobom. Doživljava uporne osjećaje nezadovoljstva, niske energije i osjećaj nemoći, što na kraju dovodi do kliničke dijagnoze depresije.
Još jedna posljedica potisnute ljutnje o kojoj se manje raspravlja je njezin utjecaj na imunološki sustav. Kronični stres, čest ishod potisnute ljutnje, može oslabiti tjelesne obrambene mehanizme protiv bolesti. To čini pojedince osjetljivijima na infekcije i može čak pogoršati napredovanje autoimunih bolesti.
Mlada žena s poviješću potiskivanja ljutnje kako bi izbjegla sukobe, počinje doživljavati ponavljajuće infekcije i umor. Njezin liječnik otkriva da je njen imunološki sustav ugrožen, dijelom zbog kroničnog stresa koji je posljedica njezinog neizraženog bijesa. Rješavanje njezinih emocionalnih previranja uz liječenje postaje ključno za njezin oporavak.
Potisnuti bijes nije samo emocionalna borba; ima duboke implikacije na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Kronični stres, emocionalni stres i kompromitirana imunološka funkcija samo su neki od načina na koje potisnuta ljutnja može doprinijeti bilokojim kroničnim bolestima. Prepoznavanje važnosti prepoznavanja i prikladnog izražavanja ljutnje ključno je za poticanje zdravijeg uma i tijela. Poticanje otvorenog dijaloga o emocijama i traženje podrške kada je to potrebno može biti transformativno, sprječavajući da se tihi danak potisnute ljutnje manifestira kao kronična bolest.
*Ključne riječi: Potisnuta ljutnja, kronična bolest, gestalt psihoterapija, somatic experiencing terapija, psihoterapija zagreb
*Foto: GettyImages
*Kontakt: Dogovori termin
*Za firme: Kreativni Direktor
