Diktatura idealiziranja, poznatija kao perfekcionizam
Perfekcionizam predstavlja patološku težnju ka postizanju savršenstva u svim aspektima života. Perfekcionizam je često doživljavan kao pozitivna karakteristika, koja se povezuje sa uspjehom i visokim standardima, ali ima i svoju tamnu stranu. Ljudi koji pate od perfekcionizma, često sebe osuđuju i kritiziraju zbog svake greške koju naprave, osećaju se nesigurno i neispunjeno, a imaju i sklonost ka depresiji i drugim mentalnim poremećajima.
Kao što smo već naveli, perfekcionizam može imati ozbiljne posledice za mentalno zdravlje. To se ogleda u stalnoj anksioznosti i strahu od neuspjeha, te osjećaju nezadovoljstva i nedovoljne vrijednosti. Perfekcionisti često postavljaju nerealno visoke standarde za sebe, što dovodi do stalne potrage za savršenstvom, često izražene kroz izbjegavanje situacija u kojima se ne mogu postići vrhunski rezultati, kao što su izazovni projekti, rizik u poslu, strastveni odnosi ili kreativne aktivnosti.
Postoje različiti terapijski pristupi koji mogu pomoći ljudima da se izbore sa perfekcionizmom i postanu ispunjeniji u životu.
Terapija prihvaćanja i predanosti pomaže klijentu prihvatiti svoje slabosti i opustiti se u vlastitoj koži. Ovaj pristup se fokusira na razvijanje svijesti o životnim vrijednostima i ciljevima, te na identifikaciju problema koji sprečavaju klijenta da ih ostvari. Kroz ovaj proces, klijenti uče prihvatiti sebe u cjelini i ne fokusirajući se samo na svoje slabosti.
Jedna od najpopularnijih terapijskih metoda za borbu protiv perfekcionizma je mindfulness, odnosno svjesnost. Ova tehnika se fokusira na trenutno prisutni trenutak i pomaže klijentu da se fokusira na ono što je u ovom trenutku važno, umjesto na budućnost ili prošlost. Kroz vježbe disanja, meditacije i pažljivo vođenih razgovora, klijenti uče da se fokusiraju na ono što se događa u sadašnjosti, a ne na ono što se događalo ranije ili što će se dogoditi u budućnosti. Ovo pomaže u smanjenju anksioznosti i stresa, te u razvijanju sposobnosti prihvatiti trenutnu situaciju bez kritike i samokritike.
Perfekcionizam je često povezan i sa kontrolom, pa su terapijski pristupi koji se fokusiraju na kontrolu i regulaciju emocija također korisni. Klijenti uče kako prepoznati i prihvatiti svoje emocije, umjesto da ih potiskuju, što često dovodi do još veće anksioznosti i napetosti. Kroz tehnike kao što su disanje, meditacija i vizualizacija, klijenti uče kako regulirati svoje emocije, i kako se nositi sa stresom i pritiskom.
Osoba koja pati od perfekcionizma može imati tendenciju postavljati visoke standarde kada su u pitanju odnosi sa drugim ljudima, te će osuđivati sebe ili druge ako se ovi standardi ne ispune. Ovo može dovesti do osjećaja izolacije i usamljenosti, jer osoba neće moći uživati u autentičnim odnosima sa drugim ljudima zbog stalne brige oko toga da li ispunjavaju svoje standarde.
U terapijskom smislu, pristupi koji se fokusiraju na razumijevanje i prihvaćanje sebe i drugih mogu biti korisni u ovom slučaju.
U konačnici, perfekcionizam može biti ograničavajući faktor koji ometa osobni razvoj i sreću. Kroz terapijski rad, klijenti mogu naučiti kako da prihvate sebe u cjelini, uključujući i svoje greške i nedostatke. Ovo će im omogućiti da žive punim plućima i uživaju u autentičnim odnosima sa drugim ljudima, bez stalne brige oko toga da li ispunjavaju svoje visoke standarde.
*Ključne riječi: diktatura idealnog ja, perfekcionizam, psihoterapija, psihoterapeut zagreb
*Foto: GettyImages
*Kontakt: Dogovori termin
*Za firme: Kreativni Direktor