Socijalna anksioznost

 

Socijalna anksioznost je uobičajeno stanje mentalnog zdravlja koje karakterizira uporan i intenzivan strah od društvenih situacija. Osobe sa socijalnom anksioznošću mogu se osjećati samosvjesno i tjeskobno u društvenim situacijama, što može utjecati na njihovu sposobnost uspostavljanja odnosa, sklapanja prijateljstava i sudjelovanja u svakodnevnim aktivnostima. Srećom, socijalna anksioznost se može liječiti i postoji nekoliko strategija koje pojedinci mogu koristiti za upravljanje svojim simptomima.

 

Jedan od najučinkovitijih načina za upravljanje socijalnom anksioznošću je traženje stručne pomoći. Stručnjaci za mentalno zdravlje, poput psihologa i terapeuta, mogu pružiti podršku, smjernice i tretmane temeljene na dokazima koji mogu pomoći pojedincima da nauče kako upravljati svojim simptomima.

 

Osim traženja stručne pomoći, postoji nekoliko drugih strategija koje pojedinci mogu koristiti za upravljanje socijalnom anksioznošću:

• Vježbajte tehnike opuštanja: duboko disanje, progresivno opuštanje mišića i meditacija svjesnosti sve su to tehnike koje mogu pomoći u smanjenju tjeskobe i potaknuti opuštanje. Redovito prakticiranje ovih tehnika može pomoći pojedincima da upravljaju svojim simptomima socijalne anksioznosti.
• Izazovite negativne misli: Osobe sa socijalnom anksioznošću često imaju negativne misli i uvjerenja o sebi i svojoj sposobnosti da se nose s društvenim situacijama. Osporavanje tih misli traženjem dokaza koji ih podupiru ili proturječe može pomoći pojedincima da razviju realističniji i pozitivniji samogovor.
• Postupno se suočavajte sa strahovima: Terapija izloženosti je oblik terapije koji uključuje postupno izlaganje pojedinaca situacijama koje izazivaju njihovu tjeskobu. To im može pomoći u desenzibilizaciji na situaciju koja izaziva tjeskobu i izgraditi povjerenje u njihovu sposobnost suočavanja.
• Izgradite mrežu podrške: Prijatelji i članovi obitelji koji vas podržavaju mogu biti vrijedan izvor emocionalne podrške za osobe sa socijalnom anksioznošću. Pridruživanje grupi podrške ili sudjelovanje u online forumima također može pružiti osjećaj zajednice i pomoći pojedincima da se osjećaju manje usamljenima u svojim borbama.
• Vodite računa o sebi: Redovita tjelovježba, uravnotežena prehrana, dovoljno sna i izbjegavanje droga i alkohola mogu pomoći pojedincima da upravljaju svojim simptomima socijalne anksioznosti.

 

Socijalna anksioznost može se manifestirati u mnogo različitih oblika i može utjecati na pojedince u različitim društvenim situacijama. Neki uobičajeni oblici socijalne anksioznosti uključuju:

• Strah od nastupa: Ovo je strah od nastupa pred drugima, kao što je držanje govora, pjevanje ili sviranje instrumenta. Pojedinci s anksioznošću zbog izvedbe mogu doživjeti fizičke simptome kao što su znojenje, drhtanje i lupanje srca, što može otežati izvođenje.
• Anksioznost javnog nastupa: Ovo je specifičan oblik anksioznosti izvedbe koji uključuje strah i tjeskobu u vezi s javnim govorom. To je jedna od najčešćih fobija i može biti značajna prepreka profesionalnom i osobnom razvoju.
• Socijalna fobija: Ovo je općenitiji oblik socijalne anksioznosti koji uključuje strah i tjeskobu povezanu s različitim društvenim situacijama. Osobe sa socijalnom fobijom mogu se osjećati samosvjesno i tjeskobno u situacijama kao što su upoznavanje novih ljudi, posjećivanje zabava i govorenje u grupi.
• Strah od osude: Ovo je strah da će vas drugi osuditi ili kritizirati. Pojedinci s ovim oblikom socijalne anksioznosti mogu u potpunosti izbjegavati društvene situacije kako bi izbjegli mogućnost osude ili kritike.
• Strah od neugodnosti: Ovo je strah da ćete učiniti ili reći nešto neugodno pred drugima. Pojedinci s ovim oblikom socijalne anksioznosti mogu izbjegavati situacije u kojima smatraju da bi im moglo biti neugodno, poput odlaska na zabave ili sudjelovanja u grupnim aktivnostima.
• Strah od intimnosti: Ovo je strah od emocionalne ranjivosti s drugima. Osobe s ovim oblikom socijalne anksioznosti mogu imati poteškoća u uspostavljanju bliskih odnosa ili mogu u potpunosti izbjegavati intimne situacije.

 

Vrijedno je napomenuti da socijalna anksioznost također može biti komorbidna s drugim stanjima mentalnog zdravlja, poput depresije ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP). U nekim slučajevima socijalna anksioznost može biti simptom drugog temeljnog stanja, kao što je poremećaj autističnog spektra (ASD) ili poremećaj pažnje/hiperaktivnosti (ADHD).

 

Ako doživljavate socijalnu anksioznost, važno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje koji može procijeniti vaše simptome i pružiti odgovarajuće liječenje. Liječenje može uključivati terapiju, lijekove ili kombinaciju oba. Uz pravi tretman i podršku, moguće je upravljati socijalnom anksioznošću i voditi ispunjen život.

 

 

 

*Ključne riječi: Socijalna anksioznost, Strah od javnog nastupa, sram, ranljivost, psihoterapija, psihoterapeut zagreb

*Foto: GettyImages
*Kontakt: Dogovori termin
*Za firme: Kreativni Direktor