Autoimune bolesti – psihološki čimbenici
Za razvoj autoimune bolesti prema Rudigeru Dahlkeu, nekoliko čimbenika može pridonijeti:
- Čimbenici načina života kao što su prehrana, razine tjelesne aktivnosti i izloženost toksinima i zagađivačima.
- Emocionalni i psihološki čimbenici, uključujući stres, anksioznost i depresiju i traume
- Kronična upala, koja može biti uzrokovana infekcijama, metaboličkom neravnotežom i disfunkcijom imunološkog sustava.
- Hormonska neravnoteža, osobito neravnoteža u razinama estrogena.
- Genetska predispozicija, gdje određene genetske mutacije povećavaju vjerojatnost razvoja raka.
Važno je napomenuti da točni uzroci npr. raka mogu varirati ovisno o pojedincu i vrsti raka te da kombinacija čimbenika često igra ulogu u razvoju bolesti.
Psihološki čimbenici, uključujući traumu, također mogu igrati ulogu u razvoju raka prema nekim stručnjacima poput Rudigera Dahlkea. Traumatična iskustva, poput zlostavljanja ili zanemarivanja u djetinjstvu, mogu dovesti do kroničnog stresa, koji se povezuje s povećanim rizikom od određenih vrsta raka.
Dokazano je da kronični stres ima negativan učinak na imunološki sustav, što može otežati tijelu da se bori protiv stanica raka. Stres također oslobađa hormone koji mogu potaknuti upalu i oštećenje stanica, a oboje može povećati rizik od raka.
Osim toga, trauma i drugi psihološki stresori mogu dovesti do nezdravih mehanizama suočavanja, poput zlouporabe substanci ili prejedanja, što također može doprinijeti razvoju raka.
Iako psihološki čimbenici nisu jedini uzrok raka, oni mogu biti važan čimbenik koji treba uzeti u obzir u prevenciji i liječenju bolesti.
Psihološki čimbenici koji mogu pridonijeti razvoju raka debelog crijeva, pluća i prostate mogu uključivati:
Rak crijeva:
Kronični stres: Dugotrajna izloženost stresu povezana je s povećanim rizikom od raka debelog crijeva, vjerojatno zbog njegovog utjecaja na imunološki sustav i poticanja upale.
Depresija: Osobe s poviješću depresije mogu biti izložene povećanom riziku od raka debelog crijeva, vjerojatno zbog nezdravih mehanizama suočavanja i izbora načina života.
Pušenje: Pušenje je vodeći uzrok raka pluća, a pušači imaju veću vjerojatnost da će imati problema s mentalnim zdravljem, uključujući anksioznost i depresiju, nego nepušači, ovisnosti su posljedica mentalne neravnoteže.
Stres na radnom mjestu: Ljudi koji rade u okruženjima s visokim stresom, poput vatrogasaca i rudara, mogu biti izloženi povećanom riziku od raka pluća, potencijalno zbog izloženosti kancerogenim tvarima.
Rak prostate:
Depresija: Muškarci s poviješću depresije mogu biti izloženi povećanom riziku od raka prostate, budući da stres i depresija mogu utjecati na razinu hormona i funkcioniranje imunološkog sustava.
Anksioznost: Kronični stres i tjeskoba povezani su s povećanim rizikom od raka prostate, vjerojatno zbog otpuštanja hormona koji potiču upalu i oštećenje stanica.
Važno je napomenuti da ovo nisu jedini psihološki čimbenici koji mogu utjecati na razvoj ovih karcinoma, a odnos između psiholoških čimbenika i raka složen je i nije u potpunosti shvaćen. Osim toga, mnogi drugi čimbenici, poput genetike i načina života, također igraju ulogu u razvoju raka.
Psihološki čimbenici su predloženi kao potencijalni uzročnici razvoja upalnih bolesti crijeva (UBC), kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis. Neki od tih čimbenika uključuju:
Stres: Kronični stres povezan je s povećanim rizikom od razvoja UBC-a, jer se pokazalo da stres utječe na imunološki sustav i potiče upalu.
Mentalno zdravlje: Depresija i anksioznost povezuju se s većim rizikom od razvoja UBC-a, a ljudi s UBC-om također imaju veću vjerojatnost da će imati problema s mentalnim zdravljem.
Trauma: Zlostavljanje i zanemarivanje u djetinjstvu, kao i druga traumatična iskustva, povezuju se s povećanim rizikom od UBC-a, vjerojatno zbog njihovog utjecaja na imunološki sustav i poticanja upale.
Osobnost: Određene osobine ličnosti, kao što su perfekcionizam, stilovi podnošenja visokog stresa i sklonost zabrinutosti, povezuju se s povećanim rizikom od razvoja UBC-a.
Emocionalni čimbenici, poput potisnute ljutnje ili potisnutih emocija, predloženi su kao potencijalni uzročnici razvoja upalnih bolesti crijeva, kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis. Neki stručnjaci vjeruju da zadržavanje emocija, poput ljutnje, može dovesti do kroničnog stresa, što može utjecati na imunološki sustav i potaknuti upalu.
Osim toga, psihološki stres i trauma povezani su s povećanim rizikom od UBC-a, potencijalno zbog njihovog utjecaja na funkcioniranje limfoidnog tkiva povezanog s crijevima, koje igra ključnu ulogu u imunološkom odgovoru u probavnom traktu.
Iako odnos između emocionalnih čimbenika i UBC-a nije u potpunosti shvaćen, vjeruje se da kombinacija genetskih, okolišnih i psiholoških čimbenika može pridonijeti razvoju ovih stanja. Osobe s UBC-om se potiču da kontroliraju razinu stresa, bave se tjelesnom aktivnošću i potraže podršku od stručnjaka za mentalno zdravlje ako je potrebno.
*Ključne riječi: rad na tijelu, tjelesno orijentirana terapija, autoimune bolesti, psihološki čimbenici, somatic experiencing, psihosomatika
*Foto: GettyImages
*Kontakt: Dogovori termin
*Za firme: Kreativni Direktor
