Psihosomatika vol. 1 – Probavni trakt – što nam tijelo javlja?
Probava također pokazuje sličnost s funkcijama mozga, jer mozak (odnosno svijest) prerađuje i probavlja ne-tvarne dojmove ovog svijeta (jer čovjek ne živi samo od kruha). U probavi moramo preraditi tvarne dojmove ovog svijeta.
Tako probava obuhvaća:
1. uzimanje vanjskog svijeta u sebe u obliku stvarnih dojmova
2. razlikovanje povoljnog od nepovoljnog
3. asimilaciju povoljnih tvari
4. izlučivanje nepovoljnih tvari.
Probavni trakt i psihosomatika
Prije nego što se pobliže zabavimo problemima koji mogu nastupiti kod probave, korisno je baciti pogled na simboliku hrane. Po namirnicama i jelima koja netko preferira ili odbija može se prepoznati puno toga (reci mi što jedeš i reći ću ti tko si). Dobra je vježba da se oko i svijest izoštre tako da i u svakodnevnim, uobičajenim okvirima prepoznaju sprege koje leže iza — nikad slučajnih — pojavnih oblika. Kad čovjek ima tek za neśto određeno, u tome leži izraz posve određena afiniteta i tako je iskaz o njemu samom. Ako mu nešto »nije po ukusu«, ta se antipatija može interpretirati jednako kao i odluka u psihološkom kontekstu. Glad je simbol želje da se ima, želje da se primi, ona je izraz određene pożude.
Jelo je zadovoljenje želje integracijom, primanjem i zasićenjem. Ako je netko gladan za ljubavlju, a da se ta glad primjereno ne utoli, pojavit će se ponovno u tijelu kao glad za slatkišima. Vrela glad za slatkišima i slasticama uvijek je izraz nezadovoljene gladi za ljubavlju. Dvostruko značenje riječi slatko i grickati postaje razvidno kad govorimo o slatkoj djevojci, koju bismo najradije gricnuli. Ljubav i slatkiśi tijesno su povezani. Pomama Za Slatkišima kod djece jasna je indicija da se ne osjećaju dovoljno voljenom.
Roditelji će protestirati protiv takve mogućnosti, napominjući da ipak »rade sve za svoju djecu «. Ali »raditi sve« i »voljeti« ne znači nužno jedno te isto. Tko gricka, taj čezne za ljubavlju i potvrđivanjem. Tom pravilu mime duše možemo vjerovati više nego procjenama vlastite ljubavne sposobnosti. Postoje i roditelji koji djecu zasipaju slatkišima i time objavljuju da nisu spremni svojoj djeci davati ljubav pa inn stoga na drugoj razini nude zadovoljštinu. Ljudi koji mnogo misle i intelektualno rade imaju potrebu za slanom prehranom i »srčanim« jelima. Konzervativno nastrojeni ljudi preferiraju konzerviranu hranu, posebno dimljenu, a vole i snažan čaj, koji piju gorak (uglavnom vole hranu koja sadrži taninsku kiselinu).
Ljudi koji preferiraju dobro začinjena pa i ljuta jela pokazuju da su u potrazi za novim podražajima i dojmovima. To su ljudi koji vole izazove, čak i onda ako su teško probavljivi. Potpuno je drukčije s osobama koje jedu zdravu hranu — bez soli, bez začina. Ti ljudi štite se od svih novih dojmova. U strahu se klone svih novih izazova, boje se svake konfrontacije. Taj strah može se intenzivirati do kašica želučańih bolesnika, o čijim ćemo osobnostima uskoro govoriti. Kašice su hrana za bebe — što jasno pokazuje da je želučani bolesnik regrediran u nezadovoljstvo djetinjstva, u kojem ne treba ni razlikovati ni razlučivati, a može se i bez (ah, tako agresivnog) grizenja i usitnjavanja hrane.
Poseban strah od ribljih kosti simbolizira strah od agresije. Strah od kostica pokazuje strah od problema — čovjek nerado prodire do jezgre stvari. Ali i tu postoji suprotna skupina: makrobiotičari. Ti ljudi traže probleme. Žele pod svaku cijenu doznati što je jezgra stvari i stoga su otvoreni za tvrdu‘ hranu. To ide tako daleko da se osjeća čak i odbijanje bezproblemskih područja života. Kod slatkih deserta oni traže još nešto u što mogu čvrsto zagristi. Time makrobiotičari otkrivaju odrèdeni strah od ljubavi i nježnosti, odnosno teškoće u primanju ljubavi.
Neki ljudi uspijevaju čak i svoje neprijateljstvo spram konflikata toliko otjerati u ekstrem da ih se naposljetku na hitnoj mora hraniti intravenozno — jer to je bez daljnjeg najsigurniji oblik vegetiranja bez konflikata i vlastitog sudjelovanja.
Po knjizi Rudiger Dahlke - Bolest kao put
*Ključne riječi: Bolesti probavnog trakta, Probavni trakt, bolest kao put, psihosomatika, gestalt psihoterapija, somatic experiencing terapija, psihoterapeut zagreb
*Foto: GettyImages
*Kontakt: Dogovori termin
*Za firme: Kreativni Direktor
