Zašto je dobro grliti jastuk

 

Grliti jastuk. Nešto tako jednostavno kao što je grljenje jastuka može se na prvi pogled činiti djetinjastim ili trivijalnim. Ipak, iz terapijske perspektive, posebice kroz Gestalt i Somatic Experiencing leće, ova praksa nudi duboke fiziološke i psihološke dobrobiti koje se protežu daleko iznad puke udobnosti. Ovo naizgled skromno djelovanje aktivira višestruke neurobiološke sustave koji podržavaju emocionalnu regulaciju, smanjenje stresa, pa čak i zacjeljivanje trauma. Ovaj članak istražuje znanstvenu i terapeutsku primjenu grljenja jastuka kao legitimne prakse samonjege.

 

Neurofiziologija grljenja jastuka

Čin prihvaćanja jastuka uključuje nekoliko važnih bioloških sustava, stvarajući efekte koji odražavaju aspekte međuljudskog dodira, a istovremeno nude jedinstvene prednosti:

Oksitocinski odgovor

Često nazivan “hormon povezivanja” ili “hormon ljubavi”, oksitocin igra ključnu ulogu u ljudskoj povezanosti i dobrobiti:

Receptori pritiska i otpuštanje : Dodir dubokim pritiskom, čak i s neživim predmetima poput jastuka, aktivira receptore pritiska u koži koji signaliziraju mozgu da oslobodi oksitocin

Učinci regulacije : Povećana razina oksitocina smanjuje proizvodnju kortizola (hormona stresa), snižava krvni tlak i smanjuje broj otkucaja srca

Modulacija boli : Oksitocin ima prirodne analgetske učinke, potencijalno smanjujući fizičku i emocionalnu osjetljivost na bol

Društveno signaliziranje : Sustav oksitocina evoluirao je primarno za društveno povezivanje, ali istraživanja pokazuju da se može djelomično aktivirati samododirom i surogatnim predmetima

Iako grljenje jastuka ne proizvodi isti intenzitet otpuštanja oksitocina kao grljenje druge osobe, ono aktivira slične živčane puteve, stvarajući značajne fiziološke učinke.

Proprioceptivna povratna sprega i uzemljenje

Zagrljaj jastuka pruža bogat proprioceptivni unos—senzorne informacije o položaju i kretanju tijela:

Ojačanje granica : Pritisak i otpor jastuka prema tijelu pojačava fizički osjećaj gdje tijelo završava, a vanjski prostor počinje

Interoceptivna svijest : pritisak aktivira mehanoreceptore koji povećavaju svijest o unutarnjim tjelesnim stanjima

Prostorno uzemljenje : Distribuirani pritisak na više dijelova tijela (ruke, prsa, potencijalno lice) stvara višeosjetilnu povratnu informaciju koja usidrava pozornost u sadašnjem fizičkom iskustvu

Aktivacija jezgre : Čin zagrljaja uključuje mišiće jezgre koji podržavaju držanje i fizičku stabilnost

Ova propriocepcijska povratna sprega igra važnu ulogu u regulaciji živčanog sustava, posebno za one koji se bore s poteškoćama disocijacije ili utjelovljenja.

Poboljšanje vagalnog tonusa

Živac vagus, ključna komponenta parasimpatičkog živčanog sustava odgovornog za funkcije “odmora i probave”, pozitivno reagira na pritisak i udobnost grljenja jastuka:

Ventralna vagalna aktivacija : blagi pritisak na prsa i trbuh može stimulirati ventralnu granu živca vagusa, podržavajući osjećaj sigurnosti i društvenog angažmana

Regulacija disanja : držanje jastuka često dovodi do dubljih, reguliranijih obrazaca disanja koji dodatno pojačavaju vagalni tonus

Smirenje probavnog sustava : poboljšani vagalni tonus pozitivno utječe na funkciju probave, potencijalno smanjujući želučane tegobe povezane s tjeskobom ili stresom

Varijabilnost otkucaja srca : Redovita praksa može poboljšati varijabilnost otkucaja srca, ključni pokazatelj fleksibilnosti i zdravlja autonomnog živčanog sustava

Ti fiziološki učinci objašnjavaju zašto mnogi ljudi instinktivno posežu za nečim za držanje u trenucima nevolje ili dok padaju u san.

Psihološke dobrobiti grljenja jastuka

Osim čisto fizioloških učinaka, grljenje jastuka nudi značajne psihološke prednosti:

Samoregulacija i emocionalno obuzdavanje

Praksa pruža važne alate za emocionalnu regulaciju:

Emocionalno držanje : Fizički čin držanja nečega stvara paralelno iskustvo “zadržavanja” teških emocija umjesto da vas one preplave

Pojačanje granica : onima koji se bore s emocionalnim granicama, fizička granica jastuka može pomoći u jačanju psiholoških granica

Prijelazni objekti : Slično psihološkoj funkciji koju je opisao DW Winnicott, jastuci mogu poslužiti kao prijelazni objekti koji predstavljaju most između ovisne udobnosti i neovisnog samoumirivanja

Olakšavanje oslobađanja : Fizička sigurnost stvorena držanjem jastuka često omogućuje sigurnije oslobađanje potisnutih emocija – suze mogu lakše poteći kada nešto držite

Te se regulatorne funkcije pokazuju osobito vrijednima tijekom životnih prijelaza, promjena odnosa ili oporavka od emocionalnih ozljeda.

Potrebe za privrženošću i surogat dodir

Ljudska bića su ožičena za koregulaciju putem dodira, ali nemaju uvijek pristup tome:

Prepoznavanje potrebe za privrženošću : Ugoda koja proizlazi iz grljenja jastuka pomaže u priznavanju legitimne potrebe za privrženošću i dodirom

Surogat ispunjenja : Iako ne zamjenjuju ljudsku vezu, jastuci pružaju djelomično ispunjenje potreba za dodirom kada međuljudski dodir nije dostupan

Neovisnost u zadovoljavanju potreba : Praksa podržava agenciju u zadovoljavanju potreba za udobnošću, a ne potpunu ovisnost o dostupnosti drugih

Navigacija s barijerom dodira : Za one sa složenom poviješću međuljudskog dodira, jastuci nude prednosti dodira bez pokretanja relacijske obrane

Ova zamjenska funkcija služi i kao praktična strategija suočavanja i kao korak prema zdravijim obrascima privrženosti.

Razvoj somatskih resursa

Iz perspektive somatskog iskustva, grljenje jastuka gradi unutarnje resurse:

Samogenerirani sigurnosni znakovi : praksa pomaže u razvijanju svijesti o tome kako stvoriti sigurnosne signale u tijelu

Sidrenje somatskih resursa : udobni osjećaji postaju povezani sa sigurnošću, potencijalno dostupni čak i bez fizičkog jastuka

Potpora njihanju : Stabilnost zagrljaja podržava prirodnu oscilaciju između aktivacije i smirivanja koja karakterizira zdravu funkciju živčanog sustava

Promjena oblika pamćenja tijela : Redovita praksa stvara nova proceduralna sjećanja povezana s udobnošću i sigurnošću

Ovi somatski resursi doprinose dugoročnoj otpornosti, a ne samo trenutnom olakšanju.

 

Tri terapeutske primjene

Iako naizgled jednostavno, grljenje jastuka može se prilagoditi specifičnim terapeutskim primjenama:

Primjena 1: Praksa samozadržavanja za anksioznost

Ovaj strukturirani pristup posebno cilja na simptome tjeskobe i panike:

upute:

1. Odaberite jastuk odgovarajuće čvrstoće—dovoljno čvrst da pruži značajan pritisak, ali dovoljno mekan za Jastuci za tijelo posebno dobro funkcioniraju za ovu primjenu.
2. Pronađite udoban položaj, bilo da sjedite uspravno s potporom za leđa ili ležite na sebi
3. Prislonite jastuk na prsa i trbuh, obuhvativši ga objema rukama
4. Primijenite nježan, ali odlučan pritisak, grleći jastuk prema sebi
5. Usmjerite pažnju na tri specifična senzacije:

Težina i pritisak jastuka na vaša prsa i trbuh Osjećaj vaših ruku koje grle i drže

Blagi otpor koji jastuk pruža vašem udisaju

6. Sinkronizirajte disanje sa zagrljajem:

Pri udisaju primijetite nježan pritisak jastuka na vaša prsa koja se šire. Pri izdisaju malo pojačajte pritisak zagrljaja

Pronađite prirodan ritam bez forsiranja ili kontroliranja daha

7. Ako se pojave tjeskobne misli, priznajte ih bez prosuđivanja i nježno vratite fokus na osjećaj držanja i držanja.
8. Nastavite 5-15 minuta ili dok ne primijetite značajan pomak u svojoj tjeskobi

Terapijski mehanizmi:

Ova praksa djeluje kroz nekoliko mehanizama:

Aktivira receptore pritiska koji signaliziraju sigurnost autonomnom živčanom sustavu Pruža žarišnu točku za pozornost koja prekida obrasce mišljenja koji stvaraju tjeskobu Stvara blagi otpor za dah koji prirodno usporava brzinu disanja

Uključuje parasimpatički živčani sustav kroz kombinaciju dodira i reguliranog disanja

Smjernice za praksu:

Za maksimalnu korist, uključite ovu praksu:

Na prve znakove eskalacije anksioznosti, prije postizanja vrhunca intenziteta

Kao dio redovne rutine odlaska na spavanje za rješavanje noćne tjeskobe

Tijekom planiranih stanki tijekom dana za one s kroničnom anksioznošću Odmah nakon događaja ili okidača koji izazivaju anksioznost

Primjena 2: Protokol za obuzdavanje tuge

Ova aplikacija posebno podržava obradu tuge i gubitka:

upute:

1. Odaberite jastuk od osobnog značaja ako je moguće—možda onaj s bojom ili teksturom koji se čini smislenim, ili čak onaj koji je pripadao ili ga je koristila osoba koju ste
2. Pronađite privatni prostor u kojem se izražavanje emocija osjeća sigurnim i
3. Sjednite u udoban položaj i stavite jastuk na sebe
4. Stavite jednu ruku na svaku stranu jastuka, nježno ga držeći
5. Prisjetite se gubitka za kojim tugujete, dopuštajući bilo kakvim emocijama da se pojave
6. Kako se osjećaji pojačavaju, postupno sve više grlite jastuk, na kraju ga potpuno priljubivši na prsa ako vam se čini da je to dobro.
7. Dopustite bilo kakve fizičke izraze tuge – suze, zvukove, ljuljanje – dok zadržite
8. Mentalno usmjerite svoju tugu u jastuk, zamišljajući ga kao spremnik koji može zadržati intenzitet vaših osjećaja.
9. Nastavite dok ne doživite prirodnu promjenu ili popuštanje, a zatim postupno olabavite
10. Prije nego što zaključite, odvojite trenutak da priznate i bol svoje tuge i svoju hrabrost da se s njome suočite.

Terapijski mehanizmi:

Ova praksa podržava obradu tuge kroz:

Stvaranje fizičkog zadržavanja koje preplavljujuće emocije čini podnošljivijim Pružanje žarišnog objekta za eksternalizaciju unutarnje boli

Podržavanje dvostruke svijesti potrebne za obradu traume—osjećaj tuge dok istovremeno ostajete uzemljeni u sadašnjoj sigurnosti

Nudi taktilnu udobnost tijekom procesa koji se često čini izoliranim

Smjernice za praksu:

Ova praksa može biti posebno vrijedna:

Tijekom faza akutne tuge kada se emocije osjećaju neodoljivo Na datume godišnjice ili značajne podsjetnike na gubitak Kada tuga neočekivano ispliva na površinu i treba je zadržati

Kao dio redovnog rituala tugovanja tijekom dugotrajne žalosti

Primjena 3: Praksa unutarnjeg njegovanja djeteta

Ovaj pristup posebno se bavi razvojnim potrebama i ranama privrženosti:

upute:

1. Odaberite mali do srednji jastuk koji je posebno mekan i
2. Sjednite u udoban položaj, možda naslonjeni na zid ili uzglavlje za leđa
3. Prislonite jastuk na prsa, zamišljajući da predstavlja dječji dio vas koji vam je potreban
4. Započnite lagano ljuljanje dok držite
5. Bilo tiho ili tiho naglas, izgovorite utješne riječi ovom predstavljenom mlađem sebi: “Sada si siguran”

“Ovdje sam s tobom”

“Tvoji osjećaji imaju smisla” “Više nisi sam” “Slušam ono što ti treba”

6. Dopustite svim emocijama koje se pojave, prepoznajući ih kao potencijalno dugo zadržavane osjećaje iz ranijih životnih iskustava.
7. Nastavite s nježnim ljuljanjem i verbalnim uvjeravanjem 5-10
8. Postupno prijeđite na miran zagrljaj, tiho držeći jastuk dok zamišljate kako odrasli pružate sigurnost svojim mlađima
9. Prije nego što zaključite, posebno se obvežite svom unutarnjem djetetu o stalnoj podršci—možda redovito vježbanje ove vježbe ili obraćanje pozornosti na specifične potrebe koje

Terapijski mehanizmi:

Ova praksa podupire razvojno ozdravljenje kroz:

Stvaranje konkretne reprezentacije apstraktnog unutarnjeg rada djeteta

Uključivanje fizičkih pokreta njegovanja koji su možda nedostajali u ranom iskustvu Aktiviranje sposobnosti samoroditeljstva kroz utjelovljene geste njegovanja

Kombinacija verbalnog i neverbalnog njegovanja za potpunije reparativno iskustvo

Smjernice za praksu:

Ovaj pristup je posebno vrijedan:

Pri radu s razvojnom traumom u terapiji

Tijekom razdoblja povećane ranjivosti ili regresije stresa Kao dio stalne izgradnje unutarnjeg odnosa

Kada se pokrene u mlađim emocionalnim stanjima

Povećanje učinkovitosti grljenja jastuka

Nekoliko čimbenika može značajno povećati terapijske prednosti ovih praksi:

1. Namjernost i prisutnost

Idemo dalje od automatskog ili nesvjesnog grljenja jastuka do namjerne prakse:

Svjesna pažnja : Donošenje potpune svijesti o senzacijama, emocijama i mislima koje se javljaju tijekom prakse

Postavljanje svrhe : Počevši s jasnom namjerom za ono što tražite (utjeha, regulacija, obrada specifičnih emocija)

Fokus na sadašnji trenutak : Korištenje opipljivih osjeta kao sidra za svjesnu prisutnost Stav bez osuđivanja : Pristupanje praksi sa znatiželjom, a ne samokritikom ili neugodom

Ova namjernost pretvara jednostavnu mjeru udobnosti u moćnu terapeutsku intervenciju.

2. Personalizacija i odabir jastuka

Specifične karakteristike jastuka značajno utječu na učinkovitost:

Razmatranje težine : teži jastuci pružaju značajniju proprioceptivnu povratnu informaciju i uzemljenje

Važnost teksture : teksture koje pojedincu djeluju posebno umirujuće povećavaju udobnost. Prikladnost veličine : jastuci za tijelo dobro funkcioniraju za regulaciju cijelog tijela, dok manji jastuci mogu bolje predstavljati unutarnje dijete ili suzdržane emocije

Dodatak mirisa : Dodavanje umirujućih eteričnih ulja (lavande, kamilice) može poboljšati opuštanje kroz olfaktorne puteve

Temperaturni element : Lagano zagrijani jastuci (kratko korištenje grijaćih jastučića prije upotrebe) mogu povećati udobnost za neke

Eksperimentiranje s različitim opcijama pomaže u prepoznavanju najučinkovitijeg pristupa za individualne potrebe.

3. Integracija s drugim praksama

Kombinacija grljenja jastuka s komplementarnim tehnikama često povećava prednosti:

Uparivanje disanja : Specifični obrasci disanja (produženi izdisaj, disanje 4-7-8) pojačavaju parasimpatičku aktivaciju

Progresivno opuštanje mišića : naizmjenična napetost i otpuštanje tijekom držanja jastuka povećava svijest o tijelu

Poboljšanje vizualizacije : Dodavanje mentalnih predodžbi o tome da vas drže na sigurnom ili zaštićenom jača iskustvo

Dodatak afirmaciji : Ponavljanje umirujućih izjava tijekom grljenja jača kognitivnu sigurnost Integracija pokreta : Nježno ljuljanje ili njihanje tijekom grljenja dodaje vestibularnu stimulaciju koja podržava regulaciju

Ove kombinacije stvaraju multisenzorne intervencije koje istovremeno djeluju kroz više živčanih puteva.

Kulturne i razvojne perspektive

Razumijevanje šireg konteksta pomaže u normalizaciji i poboljšanju ove prakse:

Međukulturalni udobni objekti

Korištenje surogatnih objekata udobnosti pojavljuje se u različitim kulturama:

Japanska Dakimakura : Dugi jastuci za tijelo koji se tradicionalno koriste za potporu u trudnoći razvili su se u priznate objekte udobnosti za odrasle

Nizozemska Kraamzorg Tradicija : Jastuci za trudnoću i nakon poroda koji služe i praktičnoj i emocionalnoj udobnosti

Skandinavski jastuci za muža : veliki potporni jastuci s krakovima dizajnirani za samostalno opuštanje i udobnost

Razni kulturološki prijelazni predmeti : od plišanih životinja do pokrivača i jastuka, različite kulture prepoznaju vrijednost udobnih predmeta tijekom cijelog životnog vijeka

Ovi međukulturalni primjeri naglašavaju da predmeti za udobnost odraslih odražavaju univerzalne ljudske potrebe, a ne nezrelost.

Razvojna prikladnost tijekom cijelog životnog vijeka

Strategije samoutjehe se razvijaju, ali ostaju važne tijekom života:

Djetinjstvo : Prijelazni objekti pružaju sigurnost tijekom odvajanja od skrbnika

Adolescencija : Objekti udobnosti često postaju privatniji, ali nastavljaju služiti regulatornim funkcijama tijekom turbulentne razvojne faze

Odrasla dob : zrele verzije samoumirujućih strategija podržavaju regulaciju tijekom stresa, bolesti ili velikih životnih prijelaza

Starija odrasla dob : Fizička udobnost postaje sve važnija jer se drugi resursi mogu smanjiti

Razumijevanje ovog razvojnog kontinuiteta pomaže potvrditi stalnu važnost opipljive udobnosti tijekom života.

Prevladavanje prepreka u praksi

Nekoliko uobičajenih prepreka može spriječiti ljude da imaju koristi od ove jednostavne intervencije:

Rješavanje srama i stigme

Mnoge odrasle osobe osjećaju neugodu zbog korištenja udobnih predmeta:

Razlikovanje između djetinjastih i dječjih potreba : Razumijevanje da zadovoljavanje osnovnih potreba za udobnošću odražava mudrost, a ne nezrelost

Normaliziranje kroz znanost : Prepoznavanje neurobiološke osnove za dobrobiti dodira smanjuje sram

Granice privatnosti : Priznanje da prakse samoutjehe mogu ostati privatne, a da su i dalje legitimne

Ispitivanje kulturnog konteksta : Istraživanje kako kulturne poruke o samodostatnosti i “primjerenom” ponašanju odraslih mogu ometati zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba

Prevladavanje ovih barijera srama često zahtijeva svjesno osporavanje internaliziranih poruka o ponašanju odraslih.

Praktična provedba

Čak i kada se konceptualno prihvati, mogu se pojaviti praktične prepreke:

Alternative za jastuke : Prepoznavanje da drugi predmeti (plišane životinje, presavijene deke, posebno dizajnirani terapeutski utezi) mogu služiti sličnim funkcijama

Prilagodbe putovanja : Identificiranje prijenosnih opcija za održavanje prakse tijekom putovanja

Partnerska razmatranja : Otvorena komunikacija s partnerima u spavanju o svrsi i prednostima prakse

Integracija s higijenom spavanja : Razumijevanje kako praksa nadopunjuje druge strategije za potporu spavanja

Rješavanje ovih praktičnih razmatranja povećava dosljednost i učinkovitost.

Ravnoteža s ljudskom vezom

Osiguravanje grljenja jastuka nadopunjuje, a ne zamjenjuje ljudsku vezu:

Oboje/i perspektiva : Prepoznavanje da samoutjeha i međuljudska ugoda imaju važne uloge

Privremena zamjena : korištenje grljenja jastuka kao privremene strategije kada je ljudska veza nedostupna, a ne kao trajna zamjena

Priprema za povezivanje : Za one s averzijom ili strahom od dodira, korištenje vježbi na jastucima za postupnu izgradnju kapaciteta za međuljudski dodir

Komunikacijski alat : korištenje uvida stečenih iz udobnosti jastuka za bolje artikuliranje potreba u odnosima

Ova uravnotežena perspektiva sprječava potencijalnu zlouporabu strategije kao izbjegavanje zdrave ranjivosti s drugima.

Kliničke primjene i istraživanja

Terapeutska uporaba grljenja jastuka proteže se u nekoliko kliničkih konteksta:

Prijave za oporavak od traume

Za osobe koje su preživjele traumu, grljenje jastuka nudi nekoliko specifičnih prednosti:

Safe Touch Uvod : Omogućuje kontroliranu izloženost osjećajima dodira za one s traumom povezanom s dodirom

Pojačanje autonomije : Omogućuje potpunu kontrolu nad pritiskom, trajanjem i prirodom utješnog dodira

Disocijacijsko uzemljenje : Čvrsti fizički osjećaji pomažu u održavanju sadašnje svijesti tijekom obrade traume

Titrirana izloženost : Stvara upravljivu aktivaciju koja podržava koncepte prozora tolerancije u liječenju traume

Iz tih razloga terapeuti često uključuju jastuke ili slične predmete u protokole liječenja traume.

Intervencije protiv anksioznosti i nesanice

Istraživanja podupiru korištenje fizičkog pritiska za anksioznost i poremećaje spavanja:

Weighted Blanket Research : Studije koje pokazuju smanjenje anksioznosti i poboljšanje sna uz stimulaciju tlaka pružaju neizravnu potporu prednostima grljenja jastuka

Primjene senzorne integracije : Terapijski protokoli koji koriste dodir dubokim pritiskom pokazuju regulatorne prednosti u različitim oblicima tjeskobe

Olakšavanje početka spavanja : istraživanja pokazuju da prijelazni objekti i samoumirujuće rutine smanjuju latenciju spavanja (vrijeme za zaspati)

Podrška izloženosti anksioznosti : dokaz da objekti fizičke udobnosti pružaju sigurnost tijekom terapije izloženosti anksioznim poremećajima

Ovi nalazi istraživanja pružaju empirijsku potporu onome što su mnogi otkrili kroz osobno iskustvo.

Razmatranja uskraćivanja dodira

Kako društvena izolacija i uskraćivanje dodira postaju sve više prepoznati zdravstveni problemi:

Posljedice uskraćivanja dodira : istraživanje koje dokumentira fiziološke i psihološke učinke nedovoljnog fizičkog dodira

Djelomične strategije ublažavanja : Studije pokazuju da, iako ništa ne može u potpunosti zamijeniti ljudski dodir, alternativni pristupi pružaju značajne prednosti

Ranjiva populacija : Posebne implikacije za starije osobe, odrasle samce, one s određenim invaliditetom i druge s ograničenim pristupom međuljudskom kontaktu

Čimbenici kulturnog konteksta : Kako promjene društvenih normi oko dodira stvaraju povećanu potrebu za namjernim strategijama dodira

Ova razmatranja naglašavaju rastuću važnost pristupačnih strategija samoutjehe u suvremenom kontekstu.

Zaključak: prihvaćanje jednostavne mudrosti

Praksa grljenja jastuka predstavlja konvergenciju drevne mudrosti i moderne neuroznanosti

— jednostavna intervencija s višestrukim prednostima. Daleko od toga da je samo djetinjasta ili trivijalna, ova pristupačna strategija samoregulacije djeluje kroz dobro uspostavljene neurobiološke putove kako bi podržala emocionalnu dobrobit, upravljanje stresom, pa čak i oporavak od traume.

Ono što čini grljenje jastuka posebno vrijednim je njegova pristupačnost – ne zahtijeva posebnu obuku, minimalne troškove i tehnološku složenost. Nadilazi mnoge kulturne, ekonomske i društvene barijere koje

ograničiti pristup drugim terapijskim intervencijama. U isto vrijeme, ova se jednostavnost može poboljšati kroz namjernu praksu, promišljenu prilagodbu i integraciju s drugim komplementarnim pristupima.

U svijetu koji sve više karakterizira digitalna povezanost i fizička izolacija, opipljive strategije samoutjehe poput grljenja jastuka zaslužuju priznanje ne kao nezreli mehanizmi suočavanja, već kao legitimni alati za regulaciju živčanog sustava i emocionalnu dobrobit. Razumijevanjem znanosti koja stoji iza ove prakse i prevladavanjem društvene stigme koja se često povezuje s objektima udobnosti odraslih, vraćamo važan izvor za snalaženje u životnim izazovima s većom otpornošću i suosjećanjem prema sebi.

Sljedeći put kad se nađete kako instinktivno posežete za jastukom za držanje u teškom trenutku ili dok tonete u san, razmislite o tome da ne tražite samo utjehu – bavite se praksom koju podržavaju neuroznanost, razvojna psihologija i terapeutska mudrost. U tom jednostavnom zagrljaju leži duboki potencijal za regulaciju, iscjeljenje i povezivanje s vlastitim temeljnim potrebama.

 

 

*Ključne riječi: grliti jastuk, somatic experiencing terapija, psihoterapeut zagreb, geštalt terapija

*Foto: GettyImages
*Kontakt: Dogovori termin
*Za firme: Kreativni Direktor