Što je Gaslighting

Gaslighting je oblik psihološke manipulacije koja ima za cilj da potkopava i narušava samopouzdanje i samopoštovanje druge osobe, dovodeći je u stanje da počinje sumnjati u svoju percepciju stvarnosti. To se može učiniti na različite načine, uključujući neprekidno negiranje nečijih iskustava, emocija i razmišljanja, često izobličavajući ih i predstavljajući ih kao nevažne ili pogrešne. Gaslighting često ide ruku pod ruku s drugim oblicima emocionalnog zlostavljanja, kao što su uvrede, prijetnje, kontrola i izolacija.

Iz perspektive psihoterapeuta, gaslighting može predstavljati izazov u terapijskom procesu, jer osoba koja je bila izložena gaslightingu može doći u terapiju s narušenim samopouzdanjem i povjerenjem u svoju percepciju. Terapeut mora pažljivo slušati klijenta, provjeravati i potvrđivati stvarnost njihovih iskustava i uvjeravanja, dok se istovremeno bori protiv unutrašnjih uvjerenja klijenta da je ono što doživljavaju nevažno ili pogrešno.

Gaslighting stvara probleme jer osoba koja ga doživljava može postati anksiozna, depresivna, povučena ili čak paranoična. Oni mogu početi sumnjati u sve svoje percepcije i razmišljanja, čak i kada su u pitanju osnovne istine o njihovim iskustvima i osjećajima. Ovo može dovesti do gubitka samopoštovanja, osjećaja usamljenosti i izolacije, a u nekim slučajevima čak i do gubitka kontakta s realnošću.

Gaslighting se obično koristi kao manipulativni alat od strane osoba koje imaju kontrolnu i moćnu poziciju u odnosu, kao što su narcisoidne ličnosti, osobe s borderline poremećajem, psihopate ili sociopate. Oni koriste gaslighting kako bi zadržali kontrolu nad drugom osobom, manipulirali njihovim emocijama i ponašanjem, te izbjegli odgovornost za svoje postupke.

Glavna dobit u gaslightingu je moć i kontrola nad drugom osobom. Osoba koja vrši gaslighting obično ima potrebu da dominira i manipulira drugima, te da izbjegne bilo kakvu odgovornost za svoje postupke. Gaslighting može biti vrlo efikasna strategija za postizanje ovih ciljeva, jer žrtva gubi povjerenje u vlastite prosudbe i sposobnosti, te se počinje oslanjati na mišljenja i upute druge osobe, čime se stvara zavisnost od nje.

Strategija gaslightinga najbolje je proučena u partnerskim odnosima, gdje se često koristi kako bi se jedan partner zadržao u odnosu s drugim. Osoba koja vrši gaslighting često će manipulirati emocijama i percepcijama druge osobe kako bi se osjećala neadekvatno, inferiorno i nesigurno u sebe. U takvom stanju, žrtva postaje osjetljivija na prijedloge i sugestije druge osobe, a manje sposobna da se suprotstavi ili postavi granice.

Da bi se zaštitili od gaslightinga, važno je razviti vlastitu svjesnost o svojim emocijama i mislima, te naučiti prepoznati kada druga osoba pokušava manipulirati vlastitom percepcijom stvarnosti. Također, važno je postaviti jasne granice u odnosima i ne tolerirati emocionalno zlostavljanje.

Gaslighting je oblik psihološke manipulacije koji ima za cilj potkopavanje samopouzdanja i samopoštovanja druge osobe, stvarajući osjećaj nesigurnosti i zavisnosti. Osobe koje koriste gaslighting kao manipulativnu strategiju obično imaju potrebu za moći i kontrolom nad drugima, a najčešće se nalaze u poziciji gdje imaju veću moć ili kontrolu nad drugom osobom. Terapeuti moraju biti svjesni kako gaslighting može narušiti povjerenje klijenta u sebe i svoju percepciju, te pažljivo slušati klijenta i provjeravati stvarnost njihovih iskustava. Važno je razviti vlastitu svjesnost o svojim emocijama i mislima, te postaviti jasne granice u odnosima kako bi se zaštitili od gaslightinga.